Kriminalistika

O studiju

Opća funkcija Kriminalistike je stvaranje temelja za najučinkovitije i optimalno postupanje u cilju suzbijanja kriminaliteta. Ta opća funkcija Kriminalistike podrazumijeva tri pod-funkcije: 1. spoznajnu, 2. konstruktivnu i 3. komunikacijsku. Predmet spoznaje Kriminalistike treba promatrati kroz navedene tri funkcije.

Teorijska Kriminalistika obuhvaća brojna pitanja iz područja filozofije, posebno gnoseologije i epistemologije, psihologije, logike, sudske psihologije i psihijatrije, teorije sustava, organizacije rada, forenzike i sl. Ona se bavi spoznajno teorijskim temeljima Kriminalistike, istinom u postupku i sredstvima i metodama utvrđivanja istine, misaonim modeliranjem, postavljanjem verzija kao ad hoc hipoteza, negativnim činjenicama, strukturom Kriminalistike, odnosima među pojedinim granama Kriminalistike i sl.

Represivna Kriminalistika je skup kriminalističkih pravila koja se primjenjuju post delictum.

U njenim okvirima posljednjih godina razvija se preventivna Kriminalistika. Kriminalistika pruža praksi otkrivanja kaznenih djela i njihovih počinitelja istražujući njene zakonomjernosti, modele znanstvenog i stručnog postupanja.

Znanstvena djelatnost Kriminalistike determinirana je njezinim ciljem, a to je suzbijanje kriminaliteta. U ostvarivanju tog cilja veliku ulogu igraju kriminalističke metode istraživanja i dokazivanja. Otkrivanje i istraživanje činjenica u svezi s kaznenim djelom mora se odvijati po pravilima Kriminalistike lege artis. Kriminalistika kao i svaka druga znanost, primjenjuje opće znanstvene metode prilagođene vlastitim potrebama, kao i svoje vlastite metode, specijalne kriminalističke metode. To su specifične znanstvene metode imanentne samo Kriminalistici.

One su u uskoj svezi s posebnim predmetom istraživanja Kriminalistike.

Kriminalistika razvija vlastite teorije koje su u njenoj isključivoj domeni, kao što su: teorija kriminalističkog planiranja, teorija istraživanja i dokazivanja kaznenih djela, teorija ekspertizne djelatnosti, učenje o grupnoj pripadnosti, teorija kriminalističke identifikacije itd. Kao posebno važne kriminalističke teorije danas smatraju se: učenje o načinu počinjenja kaznenih djela tzv. tehnički modus operandi, učenje o mehanizmima nastanka i formiranja tragova, učenje o specifičnim identifikacijskim obilježjima i grupnoj pripadnosti itd.

Trajanje studija

Preddiplomski studij traje osam semestra ili četiri godine, a studenti studij okončavaju izradom završnog  rada.

Nastavni plan preddiplomskog studija

Stečeni naziv nakon završetka studija

Uspješnim završetkom preddipiomskog studija koji traje, četiri akademske godine (8 semestara), po završetku studija, diplomant stječe ukupno 240 ECTS bodova i polaznik stječe akademsku titulu (stručno zvanje) 
· Prvostupnik (Bachelor) kriminalistike

Stručni naziv i akademski stupanj odgovara stečenim znanjima i vještinama kojima je student ovladao tijekom preddiplomskog studija pri čemu se povezuju organizacijska i informatička znanja i vještine. U suplementu (dodatku) diplome daje se detaljniji opis razine, predmeta i sadržaja studija.

Upisi

Status studenta preddiplomskog studija, na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije, studijski program: Kriminalistika na Sveučilištu/Univerzitetu “ITC-INTERLOGOS CENTAR” u Kiseljaku stječe se upisom u odgovarajuću godinu studija. Upis se vrši na temelju raspisanog javnog natječaja.

Pravo učešća na natječaj imaju osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom u BiH, koje su psihofizički sposobne za svladavanje nastavnog sadržaja, kao i strani državljani i osobe bez državljanstva sa završenom srednjom školom u inozemstvu, nakon izvršene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedočanstava o završenom srednjem obrazovanju u inozemstvu.

Strani državljani i osobe bez državljanstva upisuju se na Sveučilište/Univerzitet “ITC-INTERLOGOS CENTAR” u Kiseljaku pod istim uvjetima kao i državljani BiH ako međunarodnim konvencijama i ugovorima nije drugačije određeno.

Postupak upisa

Postupak upisa provodi se za sve pristupnike koji su u rokovima propisanim javnim natječajem za upis studenata ispunili Zahtjev za upis korištenjem Internet obrasca ili osobno u pisanoj formi popunili Upisni list, Zahtjev za upis, predali svu potrebnu dokumentaciju i uplatili trošak upisnih materijala, te prvu (I) ratu troškova studija.