Kriminalistika i sigurnosne studije

Studijski programi

1. Kriminalistika
2. Sigurnosne studije

O studiju

Utvrđujući međusobne odnose svog sadržaja kao pravila o otkrivanju (heuristički aspekt) i dokazivanju (silogistički aspekt) kaznenih djela, Kriminalistika koristi pojmove i termine koje je stvorila u svom okrilju. Riječ je o kriminalističkoj terminologiji, kriminalističkom pojmovnom aparatu. Ona doprinosi tumačenju svojih pravila i pomaže u njihovoj adekvatnoj primjeni.

Unutar Kriminalistike može se govoriti o kriminalistici u užem smislu, kao teoriji i dogmatici kriminalistike koja svojim autoritetom i znanstvenom utemeljenošću postaje neminovni i neizostavni dopunski izvor za primjenu Kriminalistike. Teorija i praksa Kriminalistike se međusobno dopunjuju i zajednički doprinose jedinstvenom cilju i zadaći Kriminalistike in ultima linea prevenciji i represiji kriminaliteta.

Kriminalistika danas iznimno ima nacionalni karakter, jer univerzalnost njezinih znanstvenih temelja i načela, njene komparativne i povijesne metode uvijek joj daju opće značenje i međunarodne i univerzalne značajke. Kriminalistika djeluje s pozicije svoje znanstvene neovisnosti i kritičnosti i sagledavanja svih komparativnih podataka i znanstvenih spoznaja, koje nisu ovisne o konkretnim prilikama u određenoj zemlji. Zbog toga je Kriminalistika internacionalna, univerzalna i optimalno slobodna u prosuđivanju. Zbog navedenog pravila Kriminalistike se u različitim zemljama neznatno razlikuju.

Kriminalistika ima s materijalnim i postupnim kaznenim pravom zajedničku društvenu zadaću suzbijanja kriminaliteta represivno-preventivnim mjerama. Kriminalistika ima zadaću odgovoriti na brojna pitanja od važnosti za odgovor na pitanje: ima li ili nema razloga za primjenu kaznenog prava ili prava nekih drugih kažnjivih ponašanja u nekom konkretnom slučaju? Njezini zadaci koji se odnose na tzv. preventivno djelovanje, također su od važnosti za zajedničke ciljeve kaznenog prava. Smatra se da je u velikom broju slučajeva kazneno pravo bez Kriminalistike „mrtvo slovo na papiru“, ono se bez nje ne može primijeniti i njegovi ciljevi se ne mogu ostvariti.

Opći predmet znanstvene spoznaje Kriminalistike je kriminalitet shvaćen u kolokvijalnom smislu te riječi. Posebni predmet (objekt) znanstvene spoznaje represivne Kriminalistike su kazneni događaji i/ili kaznena djela. Predmet znanstvene spoznaje preventivne Kriminalistike je razvijanje pravila o djelovanju ante delictum za sprječavanje zločina.

Zadaće Kriminalistike jesu sustavna istraživanja o njenom predmetu. Kriminalistika kao praksa ima zadaću optimiranja djelatnosti istraživanja kaznenih djela. Pri tome je usmjerena na podatke, obavijesti, izvore, načine, sredstva i uvjete prikupljanja saznanja od interesa, dakle, na gnoseološko informacijske sadržaje.

Osnovna zadaća Kriminalistike je rekonstruiranje prošlosti događaja koji indicira na postojanje kaznenog djela ili samog kaznenog djela. Zadaća Kriminalistike je i osiguranje neometanog toka neformalnog i formalnog istraživanja kaznenih djela ili kaznenih događaja.

Da bismo mogli naznačiti relevantne razloge i ideju uspostavljanja odsjeka „Sigurnosne studije“ na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije, implicira potrebu znanstvenog pogleda na ona odlučujuća promišljanja sigurnosti, odnosno u uslovima „globalne uzburkanosti“ sa percepcijom svih izazova i prijetnji koje utječu na individualnu, nacionalnu, regionalnu, međunarodnu i globalnu sigurnost.

Polazeći od promjenjivih sveukupnih okolnosti, u kojima se politički prostor kontinuirano mijenja, širi i sužava, praćen strukturalnim krizama suvremenog svjetskog društva, odnosno nesklada između tradicionalnog državnog-suvremenog sustava i naglašene međuzavisnosti ljudi, sigurnosni i drugi interesi građana iz dana u dan se modeliraju, transformiraju, dobivaju na značaju, suglasno općim civilizacijskim preobražajima.